Bolesti Dojke
Karcinom Dojke
Karcinom dojke je najčešći maligni tumor kod žena i najčešći uzrok smrti žena u zapadnom svetu. Rak dojke čini između 20 i 25 % svih slučajeva malignih solidnih tumora ili između 15 i 20 % svih smrtnih ishoda zbog raka.
Uzroci i rizici
Etiologija raka dojke nije poznata. Jedan od glavnih uzroka je naslednost, a dva gena odgovorna za nasleđivanje raka dojke nazvani su Brest Cancer 1 i Brest Cancer 2, odnosno BRCA-1 i BRCA-2. Ženama koje naslede takvu promenu gena, preti velika opasnost da obole, prema nekim stručnjacima i do 80%. Mutacije BRCA-1 ujedno povećavaju i rizik od raka jajnika. Kod više od polovine žena bolest se pojavi do pedesete godine, a kod nekih čak i u tridesetim. Gene može preneti bilo koji roditelj i verovatnoća da ih deca naslede je 50:50.

U rizičnoj grupi su:
- Žene u čijim je porodicama bilo raka dojke (majka, sestra)
- Nerotkinje i one koje su rodile nakon 35. godine
- Žene s produženom menstrualnom aktivnošću (kojima je menstruacija nastupila pre 12. godine i koje imaju menstruaciju trideset i više godina)
- Žene kojima je, zbog karcinoma, već operisana dojka imaju 4 do 5 puta veći rizik od razvoja karcinoma u drugoj dojci
- Žene s benignim bolestima dojke
- Žene koje su imale udarac u dojku (telesna trauma)
Dijagnostičke metode:
- Samopregled dojki - Nakon 25. godine života sve bi žene jednom mesečno trebale pregledati dojke i to neposredno posle menstruacije, odnosno od petog do desetog dana ciklusa.
- Klinički pregled i palpacija dojki - Najvažnija dijagnostička metoda, koja podrazumeva uzimanje porodične anamneze i detaljnu palpaciju obe dojke i pazušnih jama u različitim položajima od strane iskusnog lekara.
- Ultrazvučni pregled - Ultrazvučni pregled dojki se najčešće koristi kod mladih žena, koje imaju više žljezdanog tkiva. Ultrazvukom dojki može se rano otkriti prisustvo kvržica (da li je reč o cisti ili tumoru). Ultrazvučni pregled dojki se izvodi ambulantno, potpuno je bezbolan..
Mamografija
Mamografija je pouzdana rendgenološka metoda kojom se otkrivaju tumori i druge promene, premale da bi se mogle napipati. Mamografski pregled u većini slučajeva nije bolan. Kod mladih žena žlezdano tkivo zauzima gotovo celu dojku i mamografska slika je prilično nejasna, stoga nema razloga snimati dojke ženama mlađim od 35 godina. Tu je UZ pregled najvažniji. Prvu mamografiju tzv. inicijalnu treba napraviti ženama posle 40. godine, najkasnije do 45. godine, a zatim ženama praviti kontrolu jednom godišnje. Kod žena od 50-69 godina preporuka je mamografiju raditi jednom u dve godine. Gotovo uvek kod mladih žena mamografiju treba dopunitu UZ pregledom. Pouzdanost mamografije je oko 90%.
Kod suspektnih nalaza dijagnostika se proširuje na aspiraciju i citološku analizu dobijenog sadržaja, kao i biopsiju, te histološki pregled dobijenog tkiva, kao i pregledi radi isključenja diseminacije bolesti (RTG pluća, UZ jetre, RTG kičme, karlice, kraniogram). Kao pomoćna metoda u dijagnostikovanju raka pomaže i merenje tumor markera. Tumor marker CA 15-3 dobro prati širenje karcinoma dojke, ali zbog slabe osetljivosti ne pomaže u ranom otkrivanju raka dojke.
Za detaljnija ispitivanja koristi se magnetna rezonanca (MR), kompjuterizovana tomografija (CT) i scintigrafija.
